nedjelja, 19. siječnja 2014.

Jedna polugradska, sa ženom...

   Dok „postim“ što se tiče vožnje vrlo rado se sjetim onih koje sam odvozio. Tako se ovom prilikom sjetih jedne „polugradske“ vožene sa ženom krajem 10 mjeseca 2013. Rutu u dužini od nekakvih 60-ak km možete vidjeti ovdje:  http://ridewithgps.com/trips/2580466. Dio od Velike Gorice prema Maloj Buni se razlikuje po karti i stvarno odvoženoj ruti zbog nemogućnosti iscrtavanja iste. Ruta ide glavnom cestom do kanala Sava-Odra i kad se pređe isti silazi se s glavne ceste i makadamom uz potok se nastavlja po iscrtanoj ruti.
    Iz grada do Domovinskog mosta se vozimo gradskim ulicama a dalje prema Velikoj Kosnici, Selnici Ščitarjevskoj i Bapča po malo manje prometnim cestama. Uživamo bez prometa uz još uvijek neotvoreni dio autoputa koji će spajati Domovinski most s Velikom Goricom. Nastavljamo iz Velike Gorice prema kanalu Sava-Odra gdje silazimo s glavne ceste i makadamom vozimo do Brezovice. Odatle kroz Hrvatski Leskovac, Lučko i uz Savu do Jankomirskog mosta pa povratak doma.
   O nekakvoj zahtjevnosti rute i ocjeni težine nemam puno za reći, a kad već moram moja ocjena težine bi bila 2/5 i to samo zbog kilometraže. Ruta je u cijelosti „ravničarska“, u nekakvom omjeru pola-pola asfalta i makadama. Na samoj ruti prolazite kroz naseljeno područje što znači da ne trebate sa sobom vući nikakve velike zalihe. Naglašavam da je potrebno malo više pažnje na nekim dionicama koje su dosta prometne i brze. Uglavnom vjerujem da ukoliko se odlučite za ovu rutu neće ništa umanjiti zadovoljstvo pedaliranja kao što nije umanjilo meni i ženi.




















                                    

četvrtak, 9. siječnja 2014.

Sljeme pa preko Gornje Bistre doma...

   Za ovaj post sam izabrao opet Sljeme i povratak doma preko Gornje Bistre. Dužina rute je nekakvih 60-ak km a vožena je krajem sedmog mjeseca 2013 g. Samo da napomenem, ruta možda malo čudno izgleda, no kako se mogu samo iscrtati rute vožene po označenim cestama u ovom slučaju postoji dio koji sam vozio šumskim putem pa tako nisam mogao iscrtati rutu u cijelosti. Rutu možete pogledati ovdje: http://ridewithgps.com/trips/2561963

   Dakle, standardan uspon na Sljeme cestom te povratak preko Gornje Bistre doma. O samom usponu već sam pisao u nekoliko navrata, a što se tiče povratka preko Gornje Bistre, ostao sam ugodno iznenađen kako ljepotom i uživanjem u vožnji tako i alternativnim pravcem za povratak. Naime ovim putem povratak doma je duži za nekakvih 10-ak km što i nije velika razlika u odnosu na povratak preko Šestina. Ovu rutu bih isto svrstao u idealne za bijeg u prirodu, pogotovo ljeti kad je u gradu kao „ispod peke“.

Što se tiče zahtjevnosti moja ocjena težine rute bi bila 3/5. Malo zahtjevniji uspon te prekrasan spust i ne baš pretjerana kilometraža čine ovu rutu kako sam već i rekao idealnom za bijeg iz gradske vreve, pogotovo u ljetnim mjesecima. Zbog tog bi trebalo malo pripaziti na potrebnu količinu tekućine dostatne za uspon. Na samom vrhu zalihe se mogu obnoviti a i isto tako i izgubljena energija u jednom od nekoliko ugostiteljskih objekata koji se Vam uz put. Također ni promet nije nešto zbog čega bi trebali izbjegavati ovu rutu.































srijeda, 8. siječnja 2014.

Đir do Sv. Martina pod Okićem...

    Ova ruta je vožena pred kraj desetog mjeseca 2013 g. Nije bilo nikakvih planova i odlučivalo se u hodu. Na kraju je ispalo prekrasnih 60 i koji kilometar. Rutu možete pogledati ovdje: http://ridewithgps.com/trips/2561972

   Kako i rekoh „ruta“ se slagala u hodu, a kako to i biva na kraju je ispalo onako baš po mom guštu. Vožena i po ravnom i po brijegu i po nizbrdici, kako bi se reklo za svakog ponešto. Krenuo sam kanalom Sava-Odra i skinuo se prema Brezovici. Odatle preko Kupinečkog Kraljevca,  Horvata, Galgova do Sv. Martina pod Okićem. Bacio sam malo oko na kartu te izabrao uspon preko Konšcice, Klaka, Kotara do Manje Vasi odakle slijedi spust prema Rudama te dalje prema Samoboru. Doma se vraćam već uhodanom Starom cestom.

   O zahtjevnosti same rute mogu reći da je moja ocjena težine 3/5. Nekakva pristojna kilometraža, malo zahtjevniji uspon od Sv. Martina do Manje Vasi u dužini nekakvih 10-ak kilometara. Ruta je u cijelosti asfalt, na pojedinim dionicama s malo jačim prometom ali ništa što bi utjecalo na užitak vožnje. Na samoj ruti ima dosta naselja a samim time i trgovina i ugostiteljskih objekata za nadoknaditi sve potrepštine, naravno da treba paziti da li je vikend, praznik, blagdan i sl.